Pages

Vektorsko upravljanje sinkronih motora
Vektorsko upravljanje sinkronih motora
Goran Grekša
Vektorsko upravljanje (engl. Vector Control), ili upravljanje orijentacijom toka ( engl. Field -Oriented Control, FOC), osmislili su K. Hasse i F. Blaschke 1968. godine odnosno 1970. godine. Hasse je osmislio neizravno vektorsko upravljanje, dok je Blaschke osmislio izravno vektorsko upravljanje. Upravljanje orijentacijom toka osmislio je W. Leonhard, što je bila velika stvar za izmjenične motore, zbog toga što ih je to dovelo u prednost nad istosmjernim motorima. Izravno upravljanje...
Veliki sat s riječima
Veliki sat s riječima
Vedran Kukrika
Praćenje vremena velika je okupacija i predmet razvijanja od samog početka organiziranog života čovjeka. Zbog toga u ovom radu razrađen je još jedan od načina za praćenje vremena – sat. Ovakva verzija sata poznata pod nazivom „Sat s riječima“ prisutna je u brojnim varijantama, jedna od njih je predstavljena u ovom radu. Korištenjem WS2812b svjetlećih dioda i Arduino razvojne platforme postignuta je jednostavnost od strane dizajna elektronike. Osnovne komponente pored...
Verificiranje koncepta pretvorbe snage na frekvenciji istosmjernih uzlaznih pretvarača
Verificiranje koncepta pretvorbe snage na frekvenciji istosmjernih uzlaznih pretvarača
Dajana Džambo
Uz pomoć digitalnog marketinga, koji se odvija na digitalnim platformama, elektronička trgovina i promocija proizvoda postaje sve značajnija i unosnija komponenta u novom digitalnom dobu. Postoji više načina za oglašavanje putem Interneta. Neki od njih su optimizacija tražilica pomoću koje se nastoji besplatno rangirati web stranicu što je moguće više na tražilici. Osim toga, moguće je i plaćeno oglašavanje na tražilicama gdje oglašivači plaćaju samo za klik na oglas. S...
Verifikacija DASH podrške u HbbTV okruženju
Verifikacija DASH podrške u HbbTV okruženju
Nemanja Nikić
U diplomskom radu „Verifikacija DASH podrške u HbbTV okruženju“ dan je pregled HbbTV industrijskog standarda s posebnim osvrtom na MPEG DASH funkcionalnost, standarda koji definira adaptivne tehnike slanja multimedijskih sadržaja preko HTTP-a. Detaljno je opisan sam DASH standard, njegova MPD struktura, uloga, profili te sama implementacija. Opisan je podskup testnih slučaja kojima se provjerava pravilna implementacija podrške za DASH sadržaje korištenjem HbbTV test API-a u skladu...
Verifikacija EBU-TT-D subtitle podrške u HbbTV okruženju
Verifikacija EBU-TT-D subtitle podrške u HbbTV okruženju
Mario Hrbak
Osnovni zadatak diplomskog rada je bio napraviti intepreter koji će tumačiti XML datoteke EBU-TT titlova te napraviti testne slučajeve za testiranje HbbTV uređaja. Intepreter i testovi su napisani u JavaScript programskom jeziku tako da su pogodni za svaku platformu na kojoj se vrti neki pretraživač. Izrada rada je počela od najvažnijeg dijela, pisanja js skripte za intepreter koji se koristio za ostale testove za titlove. Osim tih napravljeni su još neki dodatni testovi za...
Verifikacija sinkronizacije više uređaja u HbbTV okruženju
Verifikacija sinkronizacije više uređaja u HbbTV okruženju
Zvonimir Ivešić
U ovom radu su dane osnovne informacije o HbbTV standardu s naglaskom na dodatne uređaje koje standard podržava. Spomenute su i korištene web tehnologije: HTML, JavaScript, WebSocketi i NodeJS. Cilj rada je bio izraditi programska sučelje, objekte i funkcije potrebne za realizaciju HbbTV testova za verifikaciju sinkronizacije više uređaja u HbbTV okruženju. Po izradi navedenog napravljeni su i testni slučajevi iz MDEVSYNC i APP2APP paketa kao i T2Unit testovi koji provjeravaju njihov...
Verzioniranje izvornog koda
Verzioniranje izvornog koda
Dino Repac
U ovom završnom radu opisano je verzioniranje izvornog koda, opisani su najpoznatiji sustavi i dan je način funckioniranja istih gdje je fokus bio na Git, sustav za verzioniranje izvornog koda kojem je začetnik Linus Torvalds. Isto tako, cilj je bio izraditi jednostavnu aplikaciju koja će imati najjednostavnije funkcije Gita: stvaranje, pregledavanje i brisanje repozitorija. Teorijski dio rada objašnjava načine na koje sustavi za verzioniranje prate promijene u repozitorijima, na koji...
Virtualna elektrana na tržištu električne energije
Virtualna elektrana na tržištu električne energije
Zvonimir Burek
Rad opisuje koncept virtualne elektrane temeljene na više distribuiranih proizvođača električne energije iz upravljivih i neupravljivih izvora. Opisani su različiti distribuirani izvori, njihove mogućnosti, prednosti i nedostaci s tehničke i sa tržišne strane. Rješenje povećanja distribuirane proizvodnje u obliku virtualne elektrane ima više način realizacije koji su opisani u radu. Provedena je simulacija distribucijske mreže sa različitim distribuiranim izvorima...
Virtualna plutajuća tipkovnica zasnovana na kameri
Virtualna plutajuća tipkovnica zasnovana na kameri
Fabijan Abjanović
U ovom diplomskom radu opisana je izrada virtualne tipkovnice koja koristi kameru za prepoznavanje pritisaka prstiju na ravnoj radnoj površini. Sustav omogućuje tipkanje bez fiziĉke tipkovnice, uz minimalnu potrebnu opremu i jednostavno odrţavanje. LRCN mreţa prepoznaje pritiske lijeve i desne ruke te razlikuje situacije kada nema pritiska. Za potrebe treniranja neuronske mreţe, kreiran je novi skup podataka s raznovrsnim slikama ruku jer postojeći nisu odgovarali potrebama...
Virtualna tipkovnica
Virtualna tipkovnica
Miro Proleta
U ovom radu prikazana je ideja izrade virtualne tipkovnice na principu web kamere. Kako bi došli do zadanog cilja, korištene su metode digitalne obrade slike, poput binarizacije, morfoloških operacija i filtriranja. Postavljen je algoritam koji omogućava ispis slova u bilo kojem programu na Windows operacijskom sustavu. Web kamera je pozicionirana na monitoru i snima područje ispod monitora gdje se nalazi tipkovnica isprintana na papir. Ukoliko prstom pokažemo na određeno slovo...
Virtualna šminka
Virtualna šminka
Bruno Čavala
U ovom radu je opisan postupak izrade programa za virtualnu šminku. Opisuje koje se integrirano razvojno okruženje koristilo te potrebne biblioteke za izradu rada. Korišten je samo programski jezik Python. Objašnjen je način izrade programa i tehnike kako je moguće postići što bolje rezultate. Postignuti rezultati su dobre kvalitete, ali moguće ih je poboljšati koristeći više različitih biblioteka za poboljšanje korisničkog sučelja i duže strojno učenje za prepoznavanje...
Virtualni instrumenti
Virtualni instrumenti
Dejan Manjić
U ovom radu dan je pregled osnovnih osobina virtualnih instrumenata, način njegova nastanka te princip rada. Navedene su osnovne osobine programskog paketa NI LabVIEW koji je produkt razvojne tvrtke National Instruments, te prikazana osnovna razlika između C programskog jezika i programskog jezika LabVIEW. Isto tako prikazan je princip rada stvarnog osciloskopa, te prikazani njegovi osnovni dijelovi. Također su prikazani prednosti i nedostaci virtualnih instrumenata ispred klasičnih....

Pages