Paginacija

Klasifikacija fonta datoteke
Klasifikacija fonta datoteke
Ivan Zubčić
Glavni zadatak završnog rada je treniranje modela za prepoznavanje fonta datoteke koristeći napisani generator Alfa numeričkih slikovnih podataka. Za generator podataka korišten je programski jezik Python koji daje podršku mnogim paketima, uključujući i onima za obradu slike kao što su PIL i OpenCV, korišteni kod kreacije generatora podataka. Drugi dio zadatka bilo je kreiranje Neuralne mreže za prepoznavanje fonta slikovne datoteke.
Klasifikacija glazbenih djela po žanrovima
Klasifikacija glazbenih djela po žanrovima
Dominik Bošnjak
Kroz rad diskutiran je problem klasifikacije glazbenih djela po žanrovima. Postavljena je problematika te su sagledani mogući pristupi rješavanju problema. Dani su dostupni podatkovni skupovi za problematiku te je obrazložen proces izabiranja značajki koje bi mogle dostatno prikazati različite aspekte glazbe ovisno o žanru. Nadalje, uspoređeno je nekoliko mogućih metoda za klasifikaciju, konkretno metoda K najbližih susjeda, stroj sa potpornim vektorima te neuronske mreže. Za...
Klasifikacija objekata detektiranih ispred vozila pomoću kamere na prednjoj strani vozila
Klasifikacija objekata detektiranih ispred vozila pomoću kamere na prednjoj strani vozila
Filip Kulić
U današnje doba pokušava se postići što veća autonomija vozila, a za to su zaduženi napredni sustavi za pomaganje vozaču (ADAS, engl. Advanced driver-assistance systems). Krajnji cilj razvoja jednog takvog sustava jest omogućiti potpunu autonomiju vozila. Kako bi jedan takav sustav mogao donositi odluke, treba raspolagati informacijama koje pružaju uvid u okolinu vozila, tj. objekte koji okružuju automobil. Prilikom normalne vožnje (unaprijed), sustavu je najbitnije raspolagati...
Klasifikacija objekata na RGB-D slikama primjenom metode skupa funkcija oblika
Klasifikacija objekata na RGB-D slikama primjenom metode skupa funkcija oblika
Hrvoje Varga
Klasifikacija objekata prikazanim na 2D ili 3D slikama postaje sve više i više popularna i tehnilogije koje se razvijaju su efikasnije i jednostavnije, dok kvaliteta i točnost ostaju visoki. Metoda korištena u ovom radu je ESF(Ensemble of shape functions). Ona je jedna od metoda uključena u PCL biblioteku. ESF je funkcija oblika koja je jednostavna, a omogućuje puno načina za korištenje. Jedan od najčešćih načina korištenja je klasificiranje objekata, ali ima i ostalih kao što...
Klasifikacija prometnih znakova korištenjem konvolucijskih neuronskih mreža
Klasifikacija prometnih znakova korištenjem konvolucijskih neuronskih mreža
Ivona Matoš
Prepoznavanje prometnih znakova jedna je od ključnih odrednica potrebnih za realizaciju autonomnih vozila. U ovom radu evaluiran je rad konvolucijske neuronske mreže na problemu lokalizacije i klasifikacije prometnih znakova korištenjem prilagođene baze podataka. Kako bi se navedeni problem uspješno riješio, implementirana je RetinaNat konvolucijska neuronska mreža. Prometni znakovi koji se trebaju prepoznati podijeljeni su u 33 klase, a za automatsku augmentaciju slika i prilagodbu...
Klasifikacija slika metodama dubokog učenja
Klasifikacija slika metodama dubokog učenja
Filip Novoselnik
Područje dubokih neuronskih mreža doživljava nagli uzlet u posljednjih nekoliko godina te postiže izvrsne rezultate u području obrade slike i računalnog vida. Diferencijalna krvna slika, tj. analiza bijelih krvnih stanica je jedno od zanimljivih područja primjene ovakvih metoda budući da se trenutno radi vizualnom inspekcijom krvnih preparata što je vremenski zahtjevno ili vrlo skupom i sofisticiranom opremom. U sklopu ovog rada predložen je algoritam za detekciju i identifikaciju...
Klasifikacija tkiva kroničnih rana metodama strojnog učenja
Klasifikacija tkiva kroničnih rana metodama strojnog učenja
Vladimir Mičić
Razvoj umjetne inteligencije u mnogim je područjima života unaprijedio i olakšao izvršavanje zadataka koji zahtijevaju preciznost i objektivnost. Jedna od potencijalnih primjena umjetne inteligencije jest i u medicini pri određivanju svojstava kroničnih rana poput njihovih dimenzija, tipova tkiva od kojih se sastoji rana te u praćenju procesa cijeljenja u svrhu određivanja potrebne terapije itd. U ovom se radu razmatra primjena klasifikacije kao alata strojnog učenja u određivanju...
Kodiranje videa prema H.265 normi
Kodiranje videa prema H.265 normi
Luka Mekić-Delić
U ovom završnom radu opisana je H.265/HEVC normu za kompresiju videa, te njezina poboljšanja u usporedbi sa njenim prethodnikom H.264/AVC. Korištenjem programa FFmpeg, napisan je programski kôd u Python programskom jeziku kojim su kodirane različite video datoteke H.264 i H.265 koderima. Primjenom dvije objektivne metode ocjenjivanja kvalitete videa PSNR i SSIM napravljena usporedba kvalitete komprimiranih videa. Analizom rezultata je utvrđeno da je H.265 postigao prosječno...
Kogeneracijska elektrana na biomasu
Kogeneracijska elektrana na biomasu
Dario Markovinović
Veliki dio pažnje u radu posvećen je biomasi, obnovljivom izvoru energije, koji se sve više prepoznaje kao jedna od dobrih alternativa fosilnim gorivima. Objašnjene su primarne tehnologije pretvorbe biomase u energiju, kao što su rasplinjavanje i izgaranje te sekundarne tehnologije (kogeneracijski sustavi) koji tu razrađenu biomasu koriste za prozvodnju električne i korisne toplinske energije. Vezano na to, u dijelu diplomskog rada je objašnjen princip rada...
Kogeneracijsko postrojenje na drvnu biomasu poduzeća Spin Valis
Kogeneracijsko postrojenje na drvnu biomasu poduzeća Spin Valis
Matija Mandić
Termoelektrane su elektroenergetska postrojenja za proizvodnju električne energije. Električna energija može se dobivati iz obnovljivih i neobnovljivih izvora energije. Istovremenu proizvodnju električne i toplinske energije nazivamo kogeneracija. U ruralnim područjima za proizvodnju električne energije najviše se koristi drvna biomasa koja je u tim područjima najzastupljenija. Tema završnog rada je opis elektrane na drvnu biomasu poduzeća Spin Valis. U radu je opisano...
Komparativna analiza IoT protokola
Komparativna analiza IoT protokola
Marko Sertić
U ovom radu su opisani protokoli MQTT, CoAP i MQTT, najčešće korišteni aplikacijski protokoli u tehnologiji Interneta stvari. Struktura svakog protokola je detaljno objašnjena i način na koji funkcionira. Uspoređene su karakteristike, specifikacije i korisnički slučajevi svih navedenih protokola te su naglašene prednosti i nedostaci. Za svaki protokol je implementiran odgovarajući korisnički slučaj, te je napravljena analiza komunikacije i snimljenog prometa.

Paginacija