Paginacija
-
-
Verifikacija DASH podrške u HbbTV okruženju
-
Nemanja Nikić U diplomskom radu „Verifikacija DASH podrške u HbbTV okruženju“ dan je pregled
HbbTV industrijskog standarda s posebnim osvrtom na MPEG DASH funkcionalnost, standarda
koji definira adaptivne tehnike slanja multimedijskih sadržaja preko HTTP-a. Detaljno je opisan
sam DASH standard, njegova MPD struktura, uloga, profili te sama implementacija. Opisan je
podskup testnih slučaja kojima se provjerava pravilna implementacija podrške za DASH sadržaje
korištenjem HbbTV test API-a u skladu...
-
-
Verifikacija EBU-TT-D subtitle podrške u HbbTV okruženju
-
Mario Hrbak Osnovni zadatak diplomskog rada je bio napraviti intepreter koji će tumačiti XML datoteke EBU-TT titlova te napraviti testne slučajeve za testiranje HbbTV uređaja. Intepreter i testovi su napisani u JavaScript programskom jeziku tako da su pogodni za svaku platformu na kojoj se vrti neki pretraživač. Izrada rada je počela od najvažnijeg dijela, pisanja js skripte za intepreter koji se koristio za ostale testove za titlove. Osim tih napravljeni su još neki dodatni testovi za...
-
-
Verifikacija sinkronizacije više uređaja u HbbTV okruženju
-
Zvonimir Ivešić U ovom radu su dane osnovne informacije o HbbTV standardu s naglaskom na dodatne uređaje
koje standard podržava. Spomenute su i korištene web tehnologije: HTML, JavaScript,
WebSocketi i NodeJS.
Cilj rada je bio izraditi programska sučelje, objekte i funkcije potrebne za realizaciju HbbTV
testova za verifikaciju sinkronizacije više uređaja u HbbTV okruženju. Po izradi navedenog
napravljeni su i testni slučajevi iz MDEVSYNC i APP2APP paketa kao i T2Unit testovi koji
provjeravaju njihov...
-
-
Verzioniranje izvornog koda
-
Dino Repac U ovom završnom radu opisano je verzioniranje izvornog koda, opisani su najpoznatiji sustavi i
dan je način funckioniranja istih gdje je fokus bio na Git, sustav za verzioniranje izvornog koda
kojem je začetnik Linus Torvalds. Isto tako, cilj je bio izraditi jednostavnu aplikaciju koja će
imati najjednostavnije funkcije Gita: stvaranje, pregledavanje i brisanje repozitorija. Teorijski
dio rada objašnjava načine na koje sustavi za verzioniranje prate promijene u repozitorijima, na
koji...
-
-
Videostrujanje u 5G mrežama
-
Mislav Babić U ovom diplomskog radu opisan je sustav videostrujanja prema MPEG DASH normi te
navedene karakteristike pete generacije mobilnih mreža koje poboljšavaju uslugu videostrujanja preko
mobilnih mreža. Glavni problem jest provedba optimizacije sustava videostrujanja kako bi svaki korisnik
imao zadovoljavajuću kvalitetu usluge. Za istraživanje i razvoj novih rješenja optimizacije, između ostalog
potrebni su mrežni zapisi ostvarenih brzina prijenosa kod videostrujanja snimljeni...
-
-
Virtualna elektrana na tržištu električne energije
-
Zvonimir Burek Rad opisuje koncept virtualne elektrane temeljene na više distribuiranih proizvođača
električne energije iz upravljivih i neupravljivih izvora. Opisani su različiti distribuirani izvori,
njihove mogućnosti, prednosti i nedostaci s tehničke i sa tržišne strane. Rješenje povećanja
distribuirane proizvodnje u obliku virtualne elektrane ima više način realizacije koji su opisani u
radu. Provedena je simulacija distribucijske mreže sa različitim distribuiranim izvorima...
-
-
Virtualna plutajuća tipkovnica zasnovana na kameri
-
Fabijan Abjanović U ovom diplomskom radu opisana je izrada virtualne tipkovnice koja koristi kameru
za prepoznavanje pritisaka prstiju na ravnoj radnoj površini. Sustav omogućuje tipkanje bez
fiziĉke tipkovnice, uz minimalnu potrebnu opremu i jednostavno odrţavanje. LRCN mreţa
prepoznaje pritiske lijeve i desne ruke te razlikuje situacije kada nema pritiska. Za potrebe
treniranja neuronske mreţe, kreiran je novi skup podataka s raznovrsnim slikama ruku jer
postojeći nisu odgovarali potrebama...
-
-
Virtualna tipkovnica
-
Miro Proleta U ovom radu prikazana je ideja izrade virtualne tipkovnice na principu web kamere. Kako bi došli do zadanog cilja, korištene su metode digitalne obrade slike, poput binarizacije, morfoloških operacija i filtriranja. Postavljen je algoritam koji omogućava ispis slova u bilo kojem programu na Windows operacijskom sustavu. Web kamera je pozicionirana na monitoru i snima područje ispod monitora gdje se nalazi tipkovnica isprintana na papir. Ukoliko prstom pokažemo na određeno slovo...
-
-
Virtualna šminka
-
Bruno Čavala U ovom radu je opisan postupak izrade programa za virtualnu šminku. Opisuje koje se integrirano razvojno okruženje koristilo te potrebne biblioteke za izradu rada. Korišten je samo programski jezik Python. Objašnjen je način izrade programa i tehnike kako je moguće postići što bolje rezultate. Postignuti rezultati su dobre kvalitete, ali moguće ih je poboljšati koristeći više različitih biblioteka za poboljšanje korisničkog sučelja i duže strojno učenje za prepoznavanje...
-
-
Virtualni instrumenti
-
Dejan Manjić U ovom radu dan je pregled osnovnih osobina virtualnih instrumenata, način njegova nastanka te princip rada. Navedene su osnovne osobine programskog paketa NI LabVIEW koji je produkt razvojne tvrtke National Instruments, te prikazana osnovna razlika između C programskog jezika i programskog jezika LabVIEW. Isto tako prikazan je princip rada stvarnog osciloskopa, te prikazani njegovi osnovni dijelovi. Također su prikazani prednosti i nedostaci virtualnih instrumenata ispred klasičnih....
-
-
Virtualni klasteri računala
-
Luka Cener S obzirom na rastuće potrebe za velikim računalnim resursima i složenim radnim
opterećenjima, virtualni klasteri računala postaju dobro rješenje za optimizaciju računalne snage i
upravljanje resursima. U ovom radu prikazana je izrada i implementacija virtualnog klastera računala
koristeći alate kao što su VirtualBox, SSH, NFS, MPI i Ganglia, s ciljem osiguravanja učinkovitog dijeljenja
zadataka i nadziranje performansi. Kroz paralelno množenje matrica testirani su kapaciteti...
-
-
Virtualni kokpit - prikaz brzinometra
-
Dino Knežević U ovom radu razvijena je aplikacija koja simulira digitalni brzinomjer koristeći OpenGL
tehnologiju. U teorijskom dijelu rada, objašnjene su osnovne tehnologije korištene u razvoju aplikacije,
uključujući rad s grafičkim bibliotekama poput OpenGL-a , GLUT-a i GLEW-a. Poseban naglasak stavljen je
na implementaciju grafičkog korisničkog sučelja (GUI) i upravljanje događajima kako bi se omogućila
interakcija korisnika s aplikacijom. Aplikacija prikazuje osnovne elemente...
Paginacija
