Paginacija
-
-
Generator slučajnih kretnji miša s Arduinim
-
Vinko Viljevac Cilj ovog završnog rada je bio izraditi generator slučajnih kretnji miša. Prilikom priključivanja razvijenog sustava na USB priključak računala, kursor miša se pomiče slučajnim kretnjama po zaslonu računala. Generator slučajnih kretnji miša po zaslonu računala je razvijen na Arduino platformi. Razvijeni sustav se sastoji od Arduino Uno pločice i TV antene spojene na LM386 operacijsko pojačalo. Arduino Uno pločica sadržava dva mikroupravljača na kojima su učitani određeni...
-
-
Generator softverskog koda namijenjenog za testiranje ADAS sustava
-
Andrija Mihalj Moderni automobili koriste napredne elektroničke sustave koji pomažu vozaču u prometu – tzv. ADAS sustavi (engl. Advanced Driver-Assistance Systems). ADAS sustavi koriste se da bi automatizirali, prilagodili i poboljšali sustave unutar vozila u svrhu veće sigurnosti i kvalitetnijeg iskustva vožnje automobila na cesti. Ključan faktor u njihovom radu komunikacija je između pojedinih komponenata sustava koju je nužno testirati, što se najbolje odrađuje izradom testnih kôdova za...
-
-
Generatori slučajnih brojeva i njihova primjena u kriptografskim sustavima
-
Maja Mendler U današnjem modernom svijetu gdje je sve udaljeno samo par klikova mišem, naša
sigurnost je postala ugrožena. Privatnost se sve više narušava, a osobni podaci se neovlašteno
koriste u razne kriminalne svrhe. Da bi se to onemogućilo sve veću upotrebu ima kriptografija,
nova grana znanosti koja se neprestano razvija usporedo s tehnologijom.
Kriptografija omogućuje zaštitu podataka upotrebom digitalnih potpisa i certifikata,
šifriranje e-poruka i dokumenata koji se šalju nesigurnim...
-
-
Generiranje i primjena dvodimenzionalnog QR koda
-
Miloš Vuković U radu je detaljno objašnjeno što je QR kod i pokazani su naini primjene QR koda. Objašnjeno
je generiranje ovih kodova, te analizirane i usporeene aplikacije i programi za generiranje i
oitavanje ove vrste dvodimenzionalnih kodova.
-
-
Generiranje referentnog signala S oblika
-
Emil Blažević U ovom radu je napravljen programski blok za generiranje referentnog signala S oblika. S-rampa je dobila ime po svojem obliku koji podsjeća na slovo S. Oblik krivulje se dobije integriranjem linearne rampe koja ovdje predstavlja akceleraciju. Prednost S-rampe je ta što se vrijednost akceleracije može kontrolirati. Upravljanje brzinom promjene je proces u kojem se brzina kontinuirano povećava ili smanjuje. Sustav upravljanja brzine je bitan u automatizaciji pogona kako bi se dobili...
-
-
Generiranje slika sa zakrivljenim tekstom i ispitivanje performansi postojećih metoda za detekciju teksta
-
Leon Landeka Cilj ovog diplomskog rada je ispitati hoće li se generiranjem zakrivljenog teksta na skupu
podataka poboljšati preciznost detektora teksta. Uz to, opisana su rješenja i dan je pregled
postojećih skupova podataka za detekciju teksta. Također, opisan je i proces izrade vlastitih
skupova podataka te sam proces treniranja i testiranja duboke neuronske mreže. Na kraju rada su
evaluirani i analizirani dobiveni rezultati koji su predstavljeni tablicama i slikama.
-
-
Generiranje umjetnih slika keramičkih pločica
-
Jana Dukić Ovim zavrsnim radom objasnjen je postupak dobivanja jedne vrste pogresaka koje nastaju
u stvarnoj proizvodnji keramickih plocica. Rijec je o tockastim pogreskama koje predstavljaju
udubljenje u keramicku plocicu. Analizom je primjecena slicnost udubljenja s naopako okre-
nutom Gaussovom krivuljom, gdje se koristenjem dvodimenzionalne Gaussove funkcije dobila
gotovo identicna pogreska stvarnoj. U radu je napravljena analiza stvarnih tockastih pogresaka
i opisan je postupak dobivanja...
-
-
Generiranje umjetnih slika lica pomoću generativnih suparničkih mreža
-
Mislav Ćaleta Glavni zadatak rada je bio napraviti model suparničkih generativnih mreža čija će generatorska mreža
nakon učenja uspješno generirati slike ljudskih lica. Na početku je objašnjena sva potrebna teorija za
shvaćanje modela koji su u radu napravljeni i korišteni. Nakon toga je prikazana potrebna priprema
za sam proces izgradnje modela i njihovog učenja. Na kraju su svi modeli objašnjeni i pojašnjeni su
razlozi za promjene koje su napravljene na modelima da bi se dobili...
-
-
Geo označena pripovjedačka karta
-
Ivan Janković U ovom radu izrađena je kartografska aplikacija koja pruža korisnicima jednostavan i
interaktivan način pronalaženja turističkih lokacija, budućih glazbenih događaja i razgledavanja priča
različitih korisnika. Glavni dio aplikacije implementira CesiumJS za prikaz trodimenzionalnog globusa
Zemlje na kojem se prikazuju oznake postavljene prema geografskoj dužini i širini. Svaka oznaka
predstavlja jedan događaj ili turističku lokaciju ili korisnikovu priču ovisno o podacima...
-
-
Geolokacijske usluge u razvoju mobilnih aplikacija za Android platformu
-
Marina Vratarić Cilj ovog završnog rada bio je kreiranje Android aplikacije koja će korisniku omogućiti stvaranje
geo-ograde i uporabu geolokacije. Geo-ograda je virtualni ograničeni prostor na karti pomoću koje
je moguće znati je li korisnik unutar tog označenog područja, a temelji se na stvarnom geografskom
prostoru. Geolokacija služi za identifikaciju lokacije nekog uređaja, a njen oblik uključuje
geografske koordinate (geografsku širinu i dužinu) koje omogućuju utvrđivanje adrese.
...
-
-
Geomagnetske oluje
-
Emanuel Sabolović Prognostika svemirskog vremena se u svom opažačkom dijelu temelji na praćenju Zemljinog
magnetskog polja i fizikalnih uvjeta u magnetosferi te opažanja Sunčeve aktivnosti. Slijedeći
SWPC/NOAA portal utvrđeno je da je geomagnetsko polje na dan 13. rujna 2019. godine izrazito
mirno s tek lokaliziranim laganim poremećajima te da se u bliskoj budućnosti ne očekuje veća
geomagnetska oluja. Ovakvo stanje geomagnetskog polja relativno je učestalo u fazi minimuma
Sunčeve aktivnosti...
-
-
Geoprostorna vizualizacija standardiziranih prometnih podataka
-
Dinko Jakovljević Klučna uloga inteligentnih transportnih sustava je prepoznavanje performansi, stanja i uvjeta
transportnih sustava. Prometni podaci se prikupljaju, spajaju i obrađuju od strane različitih
upravitelja ICT sustava transportnog sustava. Prometni podaci se razmjenjuje između sustava
koristeći Datex II standard. Diplomski rad opisuje razvoj programskog dodatka za prikupljanje i
obradu prometnog podatkovnog toka, vizualiziranje podataka kroz ResQmap GIS sustav i
integraciju sa sustavom...
Paginacija
