Sažetak | Kako je električna energija u današnje vrijeme sve potrebnija, tako se i elektroenergetski sustavi
sve više razvijaju. Da bi njihov razvoj bio što učinkovitiji, sve češće se koriste obnovljivi izvori
energije. U ovom radu riječ je o jednom od najisplativijih obnovljivih izvora energije, a to je
vjetar. On se koristi zato kao izvor što je „besplatan“, ne zagađuje okoliš i nema štetnog otpada
od njega. Vjetroelektrana (VA) ili vjetropark (VP) se sastoji od više vjetroagregata (VA) te se
u njima kinetička energija vjetra pretvara u mehaničku, a potom u električnu. Neki VA imaju
mogućnost regulacije naponskih prilika, a neki ne, no više se upotrebljavaju upravo oni koji
mogu regulirati napon. Sami postupak regulacije odnosi se na prijenosnu mrežu, a mreža koja
je ovdje korištena preuzeta je iz rada [1], jer se nastavlja na njega. U ovom radu ukratko je
objašnjeno čemu služi VP. Naglasak samog rada stavljen je na vrste regulacije napona, gdje su
prvo objašnjeni neki primjeri klasične regulacije, a potom i modernije. Zatim su pobliže
objašnjeni VP, njihova uloga u regulaciji napona, načini izvedbe VA te su prikazana dva
primjera VP-a, ovisno o lokaciji – kopneni i pučinski. Nakon toga, prikazan je model mreže
VP-a na kojemu su odrađeni različiti primjeri simulacija, koji su pojašnjeni i blokovski.
Konkretno, na primjeru VP s ukupno 23 VA rađena je regulacija napona pomoću udaljene
sabirnice, gdje je VP isprva regulirao napone na sabirnicama VP, a zatim udaljenu sabirnicu
Gračac. Cilj simulacija bio je pronaći optimalno rješenje za povećanje napona na sabirnici
Gračac na način da ga se regulira naponom VP-a. Na samom kraju primjeri su opisani i
objašnjeni te su prikazani različiti grafikoni. Rezultati svih primjera su uspoređeni, nakon čega
je izveden zaključak. |
Sažetak (engleski) | In today's world, as electrical energy becomes increasingly essential, electrical power systems
are also evolving. To make their development more efficient, renewable energy sources are
increasingly being used. This paper focuses on one of the most cost-effective renewable
energy sources, which is wind energy. It is used because it is "free," does not pollute the
environment, and has no harmful waste associated with it. A wind farm consists of multiple
wind turbines, and in them, the kinetic energy of the wind is converted into mechanical
energy and then into electrical energy. Some wind turbines have the ability to regulate voltage
conditions, while others do not, but those that can regulate voltage are more commonly used.
The voltage regulation process itself relates to the transmission network, and the network used
here is taken from reference [1] as it continues from that work. This paper briefly explains the
purpose of a wind farm. The emphasis of the paper is on voltage regulation methods, where
some examples of classical regulation are first explained, followed by more modern
approaches. Next, wind farms (WFs) are explained in more detail, their role in voltage
regulation, methods of implementing wind turbines, and two examples of WFs are presented,
depending on their location - onshore and offshore. Afterward, a model of the WF network [1]
is presented, on which various simulation examples have been performed, explained, and
depicted in block diagrams. Specifically, using the example of a WF with a total of 23 wind
turbines, voltage regulation was performed using a remote busbar, where the WF initially
regulated voltages at the WF busbars and then the remote busbar in Gračac. The aim of the
simulations was to find an optimal solution to increase the voltage at the Gračac busbar by
regulating it with the voltage of the WF. In the end, the examples are described, explained,
and various graphs are shown. The results of all examples are compared, followed by a
conclusion. |