Paginacija
-
-
Punionice za električna vozila
-
Lucija Gujić Kroz ovaj završni rad „Pregled punionica za električna vozila“ opisana su i prikazana električna
vozila te punionice za njih. Navedeni su tipovi punjača punionica za električna vozila te njihove
specifikacije. Također su opisane četiri različite metode punjenja vozila u ovisnosti o mjestu i
vremenu punjenja. Navedeni su i tipovi električnih vozila, od hibridnih, preko plug-in hibridnih,
do potpuno električnih vozila. Za primjer usporedbe predstavljeni su Tesla...
-
-
Punjive baterije i prateći elektronički sklopovi
-
Ines Hečimović U radu je dana osnovna teorija načina rada tj. objašnjeni su elektrokemijski procesi punjenja i pražnjenja, te sastavne komponente svake baterije. Prikazana je razlika između primarnih i sekundarnih baterije i njihove najčešće vrste. Definiran je i opisan sustav za upravljanje baterijama, njegove topologije, izvedbe i funkcije. Također prikazan je primjer pasivnog sustava upravljanja baterijama za brzo balansiranje litij-željezo fosfat ćelija.
-
-
Punjive baterije i sustavi upravljanja baterijama
-
Franjo Ćulap Od pojave prvih baterija (najjednostavnijih ćelija), s kraja osamnaestog stoljeća pa do danas, svjedoci smo stalnog usavršavanja baterija i iznalaženja sve moćnijih i kvalitetnijih baterija u odnosu na prethodne. Poznati ciljevi i zadaci koji se postavljaju pri usavršavanju i izgradnji novih baterija, a to su snažne i dugotrajne baterije, što manja težina u odnosu na snagu, što veći ciklus mogućnosti punjenja, što veća brzina punjenja, što manja štetnost po okoliš, što...
-
-
Punovalni ispravljač s operacijskim pojačalom
-
Franjo Jusup Cilj ovoga rada je opisati rad pet punovalnih ispravljača s operacijskim pojačalom,
napraviti Multisim simulacije, te najbolji tip spojiti.
Koristeći literaturu iz područja elektroničkih sklopova i programskog paketa Multisim
opisan je rad pet verzija punovalnog ispravljača s operacijskim pojačalom, te su napravljene
simulacije. Navedene su prednosti i nedostaci, te preporuke za bolje karakteristike. Izlazni signal
je simuliran na različitim naponima i frekvencijama. Na temelju...
-
-
Putnička dizala
-
Matej Petko U završnom radu opisan je pogon putničkih dizala. Navedeni su primjeri tipova osobnih
dizala (električno i hidrauličko) i elektomotorni pogoni dizala. Detaljnjo su objašnjena djelovi
dizala, građevinski dijelovi dizala, prijevozna oprema dizala i prijevozna oprema. Objašnjene
su tipične brzine dizala i napisano gdje je koja brzina dopuštena (sporohodna, brzohodna i
ekspresna dizala). Dizalo je programiran pogon, stoga ima mnogo programa koje prije
puštanja dizalo u pogon treba...
-
-
Puštanje HE u pogon
-
Zvonimir Mor U ovom diplomskom radu prikazana je podjela hidroelektrana te su opisani njeni osnovni dijelovi. Opisane su hidrološke karakteristike, karakteristike akumulacije pada te energetske karakteristike hidroelektrana. Pomoću karakteristika hidroelektrane se odabire prikladna turbina. U radu je također prikazan pregled postupka puštanja hidroelektrane u pogon. Prikazana su ispitivanja koja se vrše prilikom pokretanja agregata i njegovog puštanja u pogon. Jedna od glavnih ispitivanja su prva...
-
-
Puštanje TE u pogon
-
Vinko Novak U ovom diplomskom radu opisan je postupak puštanja termoelektrane u pogon. Opisana je podjela termoelektrana, kao i njezini pomoćni i glavni dijelovi. Obrađen je postupak upuštanja u pogon generatora pare, turbine i električnog generatora. Opisane su pripremne radnje od pogona i postizanja radnih parametara,vođenja i održavanja postojećih procesa i njihovog zaustavljanja i održavanja izvan pogona. U praktičnom dijelu opisana je konkretna procedura za startanje cjelokupnog bloka...
-
-
Puštanje u pogon aktivnog mrežnog dijela modularnog sustava frekvencijskih pretvarača
-
Hrvoje Pleše U diplomskom radu je objašnjen SINAMICS S120 modularni frekvencijski pretvarač, podjela
pretvarača na ispravljač, istosmjerni međukrug te izmjenjivač, princip rada i shema svakog
dijela. Nadalje je dana razrada svakog modula, osnovne karakteristike, sheme spoja i njihova
svrha kao i primjena ulaznog filtra i njegova zadaća, te princip rada. Objašnjen je ispravljač,
njegov utjecaj na mrežu te princip rada, kao i istosmjerni međukrug, podjela i način odabira
potrebnog modula...
-
-
Puštanje u pogon frekvencijskog pretvarača VACON 100-3L-0012-5-FLOW
-
Josip Rašić U ovom radu dan je pregled mogućnosti frekvencijskog pretvarača VACON 100-3L-0012-5-
FLOW. Opisan je postupak kojim se određuje presjek kabela potrebnih za spajanje, opisan je i
postupak spajanja sa svim potrebnim stezaljkama za to, te samo parametriranje uređaja. Opisan
je postupak pokretanja uređaja pomoću čarobnjaka za pokretanje preko korisničkog sučelja na
upravljačkoj jedinici. Na kraju rada su objašnjeni načini rada uređaja u praksi, na način da uređaj
radi sam ili kada...
-
-
Pčelarska SMS vaga
-
Sebastian Schneider U ovom radu objašnjena je izrada pčelarske SMS vage uz pomoć Arduino IDE platforme. Kroz ovaj rad upoznaju se osnove pčelarstva, proizvodi koji nastaju te osnovni alati i pribor koji se koristi. Pčelarska SMS vaga jedan je od osnovnih alata pčelara. SMS vaga osim mase košnice mjeri temperaturu i vlagu zraka okoline. Izmjerene podatke šalje putem SMS poruke na mobilni uređaj. Ovakva pčelarska SMS vaga omoguće nadzor košnice na velike udaljenosti. Prednost korištenja SMS vage je...
-
-
QT grafičko korisničko sučelje u Pythonu
-
Siniša Komaromi U ovome radu opisana je biblioteka Qt, višeplatformski radni okvir otvorenog koda za izradu grafičkih korisničkih sučelja računalnih programa. Pruženi su uvid u povijest nastanka Qt-a, njegova svojstva, tri osnovne značajke (apstrakcija od izrade grafičkog sučelja, signali i slotovi i metaobjektni prevoditelj) i jezična poveznica koja omogućuje korištenje Qt biblioteke u programskom jeziku Python. Primjenom jezičnih poveznica programer ne mora poznavati programski jezik u kojemu...
-
-
QoS u IMS-u sa aspekta govorne usluge
-
Barbara Opačak IMS (engl. IP multimedia subsystem) - IP multimedijski podsustav - je standardizirana mrežna arhitektura nove generacije koja je zamišljena za operatere telekomunikacijskih usluga da pruže složene usluge u mobilnim i fiksnim mrežama. IMS je arhitekturalni okvir orijentiran na pružanje trenutnih i budućih internet usluga fiksnim i mobilnim korisnicima preko višepristupne IP platforme. IMS je definiran skupinom standarda koji je napravio 3GPP (engl. The 3rd Generation Partnership...
Paginacija
